KALENDAR Senior klub 2014
Ansambl ZABOK
CERTIFIKAT VRSNOĆE foka-KAOF-131
1958. - OMLADINSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO „JOSIP DEBELJAK“  • 1994. - KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ZABOK • 2015. - ANSAMBL ZABOK
Hrvatsko salonsko kolo…     
Hrvatsko salonsko kolo nastalo je za vrijeme hrvatskog nacionalnog preporoda kao produkt težnji „ilira“ na čelu s Ljudevitom Gajem da se stvori jedinstven, hrvatski ples, koji će prihvatiti ljudi na selu i u gradu. U sklopu toga natporučnik brodske krajiške pukovnije Marko Bogunović stvorio je prvu inačicu salonskih plesova pod nazivom slavonsko kolo koja je prvi puta javno izvedena 27.01.1842. u Zagrebu. No, za pretpostaviti je bilo da taj naziv neće u cijelosti zadovoljiti „ilire“ i njihovu osnovnu ideju tako da je autor sa suradnicima stvorio novo - hrvatsko kolo. Do kraja 19. st. godine paralelno se izvodilo hrvatsko i slavonsko kolo da bi se zatim ustalio naziv hrvatsko salonsko kolo koje se sastojalo od šest plesnih figura. P. Ortoliani, 1936. godine daje zadnji opis hrvatskog salonskog kola koje je izvedeno na proslavi Sv. Vlaha u Dubrovniku. Prvu glazbenu pratnju za Slavonsko - Hrvatsko kolo komponirao je V. Lisinski, a u kasnijem periodu Franjo Ksaver Kuhač i drugi autori. Hrvatsko salonsko kolo opisali su: Franjo Ks. Kuhač, Pietro Coronelli i P. Ortolani. Krajem 20. stoljeća među prvima su ga rekonstruirali i za scenu priredili Goran Knežević i Josip Vinkešević. “Kolo” se može svrstati u figuralne plesove salonske (dvorske) estetike. Plesači izvode određene prostorne likove i figure u vrlo jednostavnom plesnom koraku. Redoslijed izvođenja figura nije stalan već se mijenjaju u skladu s uputama plesnih učitelja. Stvoreni oblici prostorno plesnih likova nedvojbeno upućuje na zaključak da su plesni stvaratelji nastojali zadržati plesne forme iz hrvatskih narodnih plesova. Najčešći prostorni likovi si bili: osmica, zvijezda, karika, prolaz, zmija, naklon. Plesni stil, koraci i držanje odlikuje se profinjenom i gracioznom plesnom izražajnošću. Hrvatsko salonsko kolo vrlo brzo je prihvaćeno u gradskim sredinama (ne i na selu) i redovito se izvodilo na plesnim zabavama u salonima širom Hrvatske, sve do 2. svjetskog rata. „Kolo je izvođeno 1844. i 1847. u Beču ravnopravno s ostalim evropskim salonskim plesovima. Na velikom balu u Zagrebu, održanom 1848. godine kada se okupilo preko 1200 uzvanika iz gradova središnje Hrvatske , izvedeno je „kolo“, uz velike ovacije svih nazočnih. Krajem 19. stoljeća dalmatinci su ga ponijeli u svojim mislima i srcima u Čile (Antofagosta), gdje se ono i danas izvodi. Dakle, po mjestu i vremenu egzistencije (duže od 50 godina) možemo slobodno konstatirati da hrvatsko salonsko kolo spada u hrvatsku građansku salonsku tradiciju i kao takvo predstavlja nacionalnu i kulturološku tvorevinu iznimne vrijednosti.
Na 1. festivalu folklorne koreografije,
u Zagrebu 2003. godine, ova koreografija
u izvedbi FA Ententin
osvaja
PRVO MJESTO!

Koreografija: Goran Knežević
Glazbena obrada: Dražen Varga

(Organizator ovog festivala, koji se u kontinuitetu održava već 11 godina, je Hrvatsko društvo folklornih koreografa i voditelja)